Ruoššagiella
Ruoššagiella gullá indoeurohpálaš gielaid slávalaš gielaid nuortaslávalaš gielaid joavkkui.
русский язык | |
---|---|
Geavaheapmi | |
Guovlu | Ruošša ja máŋgga eará riikkas |
Hubmiid mearri | 285 miljovnna |
Alfabehta | kyrilalaš |
Virggálaš stáhtus | |
Virggálaš giella | Ruošša, Vilges-Ruošša, Kasakstan, Kirgisistan, Ovtttastuvvan Našuvnnat |
Giellakodat | |
ISO 639-1 | ru |
ISO 639-2 | rus |
SIL | RUS |
GuovluEdit
JietnadatoahppaEdit
VokálatEdit
Ruoššagielas lea 6 vokála. Systema vuođul lea dábalaš vihtta-vokála-systema i, e, a, o, u, ja dasa lassin guovdavokala, mii lea čállejuvvon ы.
ovdavok. | guovdavok. | maŋŋevok. | |
---|---|---|---|
alla vok. | i | ɨ | u |
gaskavok. | e | o | |
vuollegis vok | a |
GiellaoahppaEdit
SátnevuorkáEdit
ČállingiellaEdit
Ruoššagiella lea čállejuvvon kyrillalaš alfabehtain.
А а | Б б | В в | Г г | Д д | Е е | Ё ё |
Ж ж | З з | И и | Й й | К к | Л л | М м |
Н н | О о | П п | Р р | С с | Т т | У у |
Ф ф | Х х | Ц ц | Ч ч | Ш ш | Щ щ | Ъ ъ |
Ы ы | Ь ь | Э э | Ю ю | Я я |
Dehálaš fonologalaš proseassa ruoššagielas lea palataliseren, konsonánttain lea guokte veršuvnna, ovda- ja maŋŋeveršuvdna. Dábálaš l-a lassin lea maid palataliserejuvvon l, IPA: ʎ, seammá jietna go sámegiela viellja-sánis. Palataliseren ii leat merkejuvvon konsonánttas, muhto vokálas, nu ahte jos konsonántta ii leat palataliserejuvvon, de čuovvovaš vokálabustáva (vokálaide a, e, i, o, u) lea а, э, ы, о, у, muhto jos lea, de seammá vokála ferte čállit я, е, и, ё, ю. Jos konsonántta maŋŋel ii leat vokála, muhto nubbi konsonánta dahje sáni loahppu, de konsonántta maŋŋel boahtá palataliserenmearka, ь.
HistorjáEdit
GirjjálašvuohtaEdit
LiŋkkatEdit
- Википедия. Заглавная страница Wikipedia ruoššagillii